Intervjui

  • Prostor između koraka

    Intervju: Asuka Maruo, prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu

    Piše: Mihaela Devald Roksandić
    Tehnika za mene nije puno okreta ili visoko dignuta noga. Dakle, ne doživljavam tehniku kao brže, više, jače. Ono što mi je važno i na što se uvijek fokusiram je prostor između koraka. Zanima me kako prijelaze među koracima učiniti glatkim ili možda nevidljivim, prije ili nakon što odradim neke teške tehničke korake. Dakle, način povezivanja koraka koji uravnotežuje tehničke elemente smatram pravom tehnikom. Sve to povezujem s umjetničkom kvalitetom i to je ono čemu težim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nismo svjesni što naše tijelo može učiniti

    Intervju: Matan David, plesač, koreograf i asistent Ohada Naharina (1)

    Često imamo dojam kao da poznajemo svoje tijelo, ali ga zapravo uopće ne poznajemo. Nismo uopće svjesni što naše tijelo može učiniti. I taj vizual, ta maštovitost i slikovitost koja pomaže da na trenutak zaboravite što vaše tijelo može ili ne može učiniti – to je trenutak u kojem dozvoljavate da vaše tijelo slijedi vašu imaginaciju. Tada tijelo prati tu imaginaciju bez restrikcija, zabrana i obrana. Povezuje vas s vašom fantazijom, maštom, i to vas otvara, a kako vas otvara, otvara paralelno i vaše tijelo. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osobine i alati koji mogu učiniti čuda

    Intervju: Matan David, plesač, koreograf i asistent Ohada Naharina (2)

    Što se tiče mog klasa, cijeli moj život, moja edukacija, osim nekoliko godina u baletnoj školi, obilježeno je Gagom i sada je izazov pronaći svoj način, svoj stil kretanja i podučavanja, jer sve što radim neminovno me podsjeća na Gagu. Vodim mnoge razgovore sam sa sobom radim li Gagu i istovremeno se preispitujem što je to Gaga zapravo. Osjećam da se puno toga dešava u svijetu plesa, i da trebam mnogo toga još vidjeti i naučiti, a istovremeno pomislim da možda i ne moram ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mogu ponuditi više od same tehnike

    Intervju: José Carlos Martinez, baletni umjetnik

    Piše: Mihaela Devald Roksandić
    José Carlos Martinez, iako nesumnjivo jedna od najvećih svjetskih baletnih zvijezda, iznimno je pristupačan suradnik koji ničim ne odaje svoj zvjezdani status te plesačima uvijek pristupa mirno i s apsolutnim uvažavanjem. Martinez proces rada na baletu Giselle u Zagrebu opisuje kao vrlo kompliciran zbog Covida, "jer smo prvo radili malo po malo, onda smo sve prekinuli na šest mjeseci, pa smo se vratili... Solisti su zaista sjajni, no posebno me se dojmio ansambl" ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nurejev je volio zajednički rad

    Intervju: Sonja Marchiolli, baletna umjetnica (2)

    Mišljenja sam da treba dati mladima priliku da plešu. Uvijek sam gurala mlade. Često su me čak znali odgovarati od nekih, a ja sam rekla: pusti, budem probala. I prošlo je. Imala sam sreće s koreografima (Hans van Manen, Rudi van Dantzig) koji su mi uvijek pomagali i izlazili u susret a pogotovo pred kraj plesačke karijere. Stoga sam nekako shvatila da plesač ne može djelovati sam, potrebna mu je pomoć, taj osjećaj da je netko iza tebe, potpora. Moja soba je bila uvijek otvorena ...pročitajte cijeli tekst...
  • Amsterdam je bio ostvarenje snova

    Intervju: Sonja Marchiolli, baletna umjetnica (1)

    Imala sam sreće jer sam bila okružena velikim koreografima, plesačima i pedagozima koji su imali toliko toga za reći. Zajednički san Ivana Kramara i mene bio je rad u Het Nationale Ballet (HNB) u Amsterdamu kojeg smo imali prilike vidjeti u Zagrebu. Sjećam se kako sam za vrijeme audicije razmišljala kako ovdje želim biti dio tog ansambla. Na naše iznenađenje i tu su nam ponuđeni demi-solo ugovori. Brzo postali dio te trupe koja je izvodila isključivo baletni repertoar ...pročitajte cijeli tekst...
  • U baletu je sve jako intenzivno

    Intervju: Matea Milas, balerina

    Piše: Mihaela Devald Roksandić
    Balet zahtijeva apsolutnu predanost i posvećenost, visoku razinu tjelesne pripremljenosti, mentalnu izdržljivost, emocionalni angažman i oduzima većinu vremena i snage, te ostavlja malo toga za privatni život i razvoj i u nekim drugim područjima života. Mislim da smo mi plesači jako strogi i zahtjevni sami prema sebi. U baletu je sve jako intenzivno, kako ono dobro, tako i ono loše pa je teško naći tu zlatnu sredinu koja je potrebna u životu i uravnoteženost u svim aspektima života ...pročitajte cijeli tekst...
  • Balet je nekako vintage

    Intervju: Andrea Schifano, baletni plesač

    Piše: Mihaela Devald Roksandić
    Uvijek ću se s velikom radošću sjećati gostovanja u Sankt Petersburgu s predstavom Ana Karenjina. Mislim da je doći u Rusiju s ruskom pričom bila stvarno velika stvar. Bila je to odlična predstava i sjajno iskustvo. Uvijek sam se smatrao boljim interpretom dramskih uloga... nešto što ima malo kompliciraniju priču, dublje osjećaje, uloge u kojima moraš razmišljati u uzrocima i posljedicama svojih odluka. Ali onda se sve promijenilo kada sam otplesao dvorsku ludu u Labuđem jezeru ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na uvid svima koje to zanima

    Intervju: Davor Schopf i Mladen Mordej Vučković, u povodu izložbe Doprinos Margarete Froman, Ljubinke Dobrijević i Petra Dobrijevića u razvoju hrvatskog baleta

    Piše: Maja Đurinović
    (E)migracije su doista paradigma baletne umjetnosti. Srećom je emigracija ruskih baletnih umjetnika k nama dovela Margaretu Froman i njezinu braću. Ljubinka i Petar Dobrijević primjer su suprotnog tijeka migracija, naših umjetnika u inozemstvo. Tek kada se rasprostre dokumentacija njihove međunarodne karijere, postajemo svjesni kako je ta karijera bila velebna i duga
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plesačima treba vjerovati

    Intervju: Ljiljana Gvozdenović, koreografkinja, u povodu premijere baleta Mačak u čizmama na Osječkom ljetu kulture

    Piše: Maja Đurinović
    Suradnja sa St. Pöltenom pokazala se izvrsnom mada je moja želja bila da to bude suradnja sa splitskim HNK-om koji ima savršenu solističku podjelu za Mačka koja već poznaje koreografski materijal. No korona je umiješala prste. Iskreno žalim što u tom smislu razmjena umjetnika između naših nacionalnih kuća ne ide ležerno barem što se baleta tiče, no u ovom slučaju mladi plesači iz Europaballetta su nas oduševili, vjerujem da će se njihova suradnja sa osječkim baletom i dalje nastaviti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Australian Ballet School je svjetionik za djecu

    Intervju: Goranka Žuklić Mikelin, baletna pedagoginja

    Kada gledam svoju karijeru mogu reći da cijelo to vrijeme nije bilo jednostavno i ostavilo je kojekakve tragove, ali bez svega toga ne bih bila tu gdje sam danas i ne bih predavala na način na koji danas predajem. Zaista jako volim svoj posao i najveće zadovoljstvo u radu s djecom mi je uvijek njihov uspjeh i napredak u savladavanju zahtjevnih baletnih koraka kao i sreća koju pokazuju kroz svoje izvedbe na sceni. Nema boljeg osjećaja od onog koji mi daje osmjeh zahvalnosti nakon uspješne izvedbe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tri domovine i jedan (plesni) jezik

    Intervju: Ervina Sulejmanova, prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu

    Piše: Mladen Mordej Vučković
    Nemam nikakvih želja da nešto plešem jer sam sve glavne uloge otplesala. Plesala sam sve fahove od lirskog do karakternog. Sve su mi uloge drage jer kad radim neku ulogu, onda u tom trenutku samo o toj ulozi razmišljam. Labuđe jezero sam najranije počela plesati i plesala ga najdulje. U zagrebački Balet došla sam 1994., u vrijeme kad je u ansamblu bilo puno dobrih balerina, a ja sam se pojavila kao konkurencija. Nisam bila baš dobro prihvaćena no s vremenom to se promijenilo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uživam u vibri riječkog Kazališta

    Intervju: Tea Rušin, balerina

    Nagrada Olga Orlova je prva nagrada koju sam dobila otkako radim u kazalištu. Baletna natjecanja su nešto sasvim drukčije jer se tu radi o bodovanju, a ovisno o bodovima koje stekneš, znaš koje ćeš mjesto na kraju osvojiti. Ova mi je nagrada važnija i bliža srcu jer mi je drago da su gledatelji prepoznali i nagradili moj trud i to što sam dala sve od sebe. Čini mi se da Maša uvijek izabere talentirane i sjajne plesačice i plesače koji su, svaki na svoj način, jedinstveni. Velika mi je čast što učimo jedni od drugih ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lakše je biti dramatičan nego suptilan

    Intervju: Leo Mujić, koreograf

    Sve što je dobro za popularizaciju našeg posla i profesije smatram poticajnim. Meni je jako žao što se zbog korone balet sveo na ples u kuhinjama, hodnicima i krovovima. I što smo svi nekako bili primorani raditi slatka kućna videa koja su bila odraz tuge koju možemo pretvoriti u slatku realnost. Međutim, ako se ne pokrećeš i ne pratiš trenutak u odnosu na ono što se događa oko tebe naprosto ćeš izumrijeti. Živi teatar je ono što se događa sada i ovdje a ja volim taj koncept: carpe diem ...pročitajte cijeli tekst...
  • Možemo pogurati balet u 21. stoljeće

    Intervju: Iva Rohlik, plesna umjetnica

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Klasični balet je temeljem modernog i suvremenog plesa 21. stoljeća i ima svoje opravdanje u komparaciji s klasičnom glazbom i operom. Ukoliko uspijemo obrazovati kreativne i promišljene baletne plesače, umjetnike i koreografe i filozofe, možemo pogurati balet u 21. stoljeće i kroz to će izrasti neka nezaboravna i izvanvremenska kazališna iskustva. Duge godine baletnog školovanja moraju biti obogaćene vrijednim vještinama za cijeli život ...pročitajte cijeli tekst...
  • Događa se nešto stvarno i moćno

    Intervju: Andonis Foniadakis, koreograf

    Plesači u predstavi Plamteća voda su plivači unutar krhkosti, plešu kao da se bore za opstanak. Nema ugodne, nemarne, lagodne lakoće pokreta. Nije to bajka. Događa se nešto stvarno i moćno. A kada doista želimo da nešto uspije, to je taj osjećaj. Na ovome svijetu, za sve se moraš izboriti. Poštovati. Biti zahvalan za sve što te okružuje. Ne zlostavljati. Dozvoliti da te nadahne. Živjeti život u harmoniji. To nije lako naći u današnjem svijetu. Čini se kao velika ideja, ali to je ono što bih volio da publika ima na umu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ekipa za korak dalje

    Intervju: Ilir Kerni, ravnatelj Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Split

    Piše: Mihaela Devald
    U Split sam došao jer sam želio biti dio ekipe koja će napraviti korak dalje, u profesionalnom i umjetničkom smislu, pogotovo dio ekipe koja bi izvukla HNK Split iz dubokog negativnog financijskog poslovanja zadnjih godina. Volim takve izazove. Došao sam ravnati Baletom u kazalištu koje ima veliku tradiciju. Isto tako znam da su ego i taština faktori koji guše i uništavaju, ponajprije druge, a poslije i samog sebe, a to kod mene ne postoji. Volim raditi u timu i činim sve da se svi osjećaju dobro i motivirano ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obrazovanje obavezuje na djelovanje

    Intervju: Mihaela Devald Roksandić, baletna pedagoginja ansambla HNK u Zagrebu

    Mislim da je vrijeme za reformu baletne škole koja bi se trebala događati na više razina, kako u Zagrebu tako i u drugim sredinama. Cijelo naše baletno školovanje bi trebalo proći kroz jednu kvalitativnu evaluaciju te naprosto moramo razmisliti što danas želimo od tog procesa. Radi se o gorućem pitanju u čije se rješavanje treba uključiti cijela struka, a i osobno ću poduzeti sve što je u mojoj moći kako bi se o toj temi počelo intenzivnije razgovarati. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ključno je iskustvo

    Intervju: Vladimir Malahov, baletni umjetnik, u povodu premijere baleta Orašar u HNK u Zagrebu

    Piše: Mihaela Devald
    Sretan sam ako plesačima i ljudima koji me okružuju mogu donijeti zadovoljstvo i sreću. Radim po cijelom svijetu, ali nije važno kuda idem, jer gdje god dođem, sretan sam ako mogu pomoći na bilo koji način. To me uvijek ispunjava. Volim darivati ljude, volim učiniti nešto lijepo za njih. Pritom ne očekujem ništa za uzvrat. Naprosto, to me usrećuje i zato to činim. Također, nikada nisam ljut... ako mi netko napravi nešto loše, uvijek sam spreman oprostiti... uvijek sam otvorena srca prema svima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lirska pojava Male balerine

    Intervju: Đurđica Ludvig, baletna umjetnica

    Uskakala sam u razne role kad starije kolegice nisu mogle plesati ili su se ozlijedile. Često sam uskakala u uloge koje nisam nikad plesala, i ansambl i solističke. Voljela sam plesati, i kad sam već bila solistica uskakala sam u ansambl, gdje god je trebalo. Oskar Harmoš je imao dobar sistem – svi smo morali učiti sve, sav repertoar. Onda nas je bilo malo i ako se netko razbolio ili povrijedio morali smo biti spremni odmah uskočiti. Predstave se nisu otkazivale
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nosim gelere sa sobom…

    Mateja Pučko Petković, baletna umjetnica – razgovor uz 30. obljetnicu rada u Baletu HNK-a u Zagrebu

    Piše: Mladen Mordej Vučković
    U Zagrebu sam uglavnom plesala karakterne i glumački zahtjevne uloge. Bilo mi je neizmjerno drago kada sam dobila dramsko-lirsku ulogu Jele u Đavlu u selu. To mi je bio neizmjeran gušt, da nisam stalno đavolica, zavodnica, ili Ciganka, da jednom mogu izraziti i svoju drugu stranu. Bilo mi je posebno drago što su Pia i Pino Mlakar došli prenijeti nam svoje viđenje i zahtjeve uloga. Tako da sam imala privilegiju iz prve ruke steći iskustvo i raditi s koreografima odnosno autorima Đavla ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vremena nisu nikada prava

    Intervju: Aja Jung, osnivačica i umjetnička voditeljica Beogradskog festivala igre

    Jedini način da budete uspješni, jest da nikada ne budete sasvim zadovoljni. Obožavam svoj posao i nijednu obavezu ne prihvaćam kao teret. Osim, možda, hrvanja sa administracijom, natječajima i izvještajima. Ne razmišljam o zahtjevima i obavezama, nego jurim ka cilju koji sama odredim. Vjerojatno ne bih znala drukčije. Ako bih duže mjerila ili razmišljala, nikada ne bih pokrenula ovakav posao. Rizici su ogromni, a vremena nisu nikada prava ili idealna ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazba je razlog zbog kojeg plešem

    Intervju: Giorgio Madia, baletni umjetnik

    Pri uprizorenju Opasnih veza prvenstveno sam se oslanjao na knjigu Pierrea Choderlosa de Laclosa. Nisam bio pod utjecajem filma, kako njegovog koncepta tako ni glazbe niti dramaturgije. Iskreno, osim tog najpoznatijeg, pogledao sam i druge filmove koji se bave knjigom Opasne veze te vjerojatno svjesno ili nesvjesno uzimam od svega po malo, ali mogu reći da je inspiracija filmom bila minimalna. Naprotiv, knjiga mi je bila puno bolje uporište i dala je puno više boje koju sam mogao iskoristiti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dječak koji je volio sladoled

    Intervju: Ivica Ivanko, plesni umjetnik

    Jedan od gostiju na nedavno održanom simpoziju Zlatne šezdesete ili Kako se stvarala suvremena plesna scena u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog centra ITI-ja, bio je Ivica Ivanko, samozatajni plesni umjetnik zanimljive karijere o kojemu se malo zna izvan stručnih krugova jer je davno otišao u inozemstvo, ali još uvijek čuva bogatu arhivu vezanu uz svoju raznoliku plesačku karijeru u Zagrebu šezdesetih, koju je s veseljem podijelio sa svima zainteresiranima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Četvrt stoljeća u zagrebačkom Baletu

    Intervju: Andrei Izmestjev, baletni umjetnik

    Kada govorimo o odlasku u mirovinu, moram odmah reći da ni u snu nisam mislio da ću u ovim godinama još biti aktivan plesač. Nije lako. Više naravno ne plešem prinčeve, ali balet je umjetnost mladih ljudi. Imamo sreću što ova uprava razmišlja pozitivno i starije plesače zapošljava kao pedagoge i baletne majstore, koristeći njihova iskustva. Mislim da je to jedini način dok se ne riješe i ne nađu mogućnosti za odlazak plesača u mirovinu u nešto ranijoj dobi negoli sam ja sada. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kazališni Magic Thrill

    Intervju: Valentina Turcu, koreografkinja

    Velike teme, legendarni naslovi, veliki kontrastni likovi koji imaju svojevrstan eros i magnetizam zahtijevaju nas kompletne. Strast je energija srodna mom temperamentu. Na sceni ne podnosim blef, kao ni u životu. Puno sam plesala, stalno koreografiram, režiram, radim dramaturgiju, scenski pokret u dramskim predstavama, stvaram glazbene koncepte, scenske adaptacije romana, surađujem kao asistent redatelja u operama i uživam radeći duhovite operetne koreografije. Živim jako dinamično. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Treba se okrenuti novim izazovima

    Intervju: Igor Kirov, koreograf, ravnatelj Baleta HNK Split

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Novac koji dobijemo za projekte u Splitu nije velik, ako se udružimo u zajedničke projekte ili dogovorimo međusobna gostovanja možemo učiniti naše sezone raznolikijima i publici zanimljivijima. Ne vidim razlog zašto ne bi došlo do gostovanja solista i produkcija jednog kazališta u drugim sredinama. Svi mi trenutni ravnatelji hrvatskih Baleta smo bivši plesači, a zna se kako je entuzijazam plesača neograničen te stoga vjerujem kako će doći do pomaka i u području suradnje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vječna curica zagrebačkog Baleta

    Intervju: Viktorija Slamnik, baletna umjetnica i pedagoginja

    Ove godine Viktorija Slamnik navršit će 70 godina svog baletnog života. Ostvarila je niz uspješnih solo i ansambl uloga u klasičnom i modernom repertoaru te se isticala svojim visokim skokovima i odličnom tehnikom. Nakon odlaska u mirovinu sa četrdesetak godina, počela je raditi u Školi za klasični balet kao vanjski suradnik. Nakon toga nastavlja s pedagoškim radom u ZKM, ZPA, SSP... Viktorija Slamnik, svima poznatija kao Vikica, duhovita sitna gospođa puna energije i veselog duha ...pročitajte cijeli tekst...
  • Priča o transformaciji i odrastanju

    Intervju: Gina Patterson, koreografkinja predstave Ivica i Marica Baleta HNK-a Ivana pl. Zajca, Rijeka

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Važno mi je da plesači nađu motivaciju i značenje unutar svake scene tako sam ih tražila da uključe emocionalnu ili energetsku namjeru za određenu situaciju ili lik, i tek tada smo oblikovali korake za svakog. Vidim rad na predstavi kao suradnički proces. Idealno, nađemo se na pola puta u kreaciji. Uzimam od plesača ono što vidim i razvijam koreografiju na licu mjesta. Neki plesači su bili zaista otvoreni i spremni, a nekima je ovo bio teži put. Ne zanimaju me fasade i maske ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dokumentarno o baletu

    Intervju: Vigur Gurdu, koreograf, Nina Gojić, dramaturginja, Marko Gutić Mižimakov, multimedijalni umjetnik

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Zanimljiv mi je način pristupu plesu u kojem su važni isključivo materijalni čimbenici, dakle čista forma pokreta i njegova tjelesnost. Ta vrsta prisutnosti na samu materiju pokreta, za razliku od najčešće improvizacijske izvedbe na koju sam naviknut i u kojoj se bavim mnogim drugim ne-materijalnim stvarima kao što je i samo značenje pokreta, mi je trenutačno inspirativna. Zanimljive su mi također i druge svari, naročito odnos pojedinca i grupe u baletu, chorus i choryphaeus, načini podrška grupe solistu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dozvola za blizinu

    Intervju: Claudio Bernardo, koreograf

    Apoksiomen je bio vrlo zahtjevan projekt jer je predstava dovršena u tri tjedna, a ima sedamnaest plesača koji su morali i naučiti pjevati. Inače preferiram tri mjeseca za rad na novom projektu, ali bila je to izvrsna vježba i za mene. Puno sam radio kod kuće, pripremao scene, puno se toga i izmijenilo od početnih ideja jer je koreografski materijal dolazio od plesača. Ali neke scene su se već izrodile na samoj audiciji. Važno je voljeti plesače, zavoljeti ih istog trenutka, iako oni uopće nemaju pojma zašto ...pročitajte cijeli tekst...
  • Rekonstrukcija klasika

    Intervju: Vladimir Malahov, baletni umjetnik (uoči premijere Labuđeg jezera u HNK-u u Zagrebu)

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Tijekom karijere otplesao sam 24 razne verzije Labuđeg jezera, i sve su se oslanjale na Leva Ivanova i Mariusa Petipaa, pa tako i moja. Vjerojatno je i velik broj otplesanih predstava također utjecao na mene a opet, posve je normalno je da svaki koreograf napravi i nešto svoje. Nikada ne kažem da sam koreograf, ja rekonstruiram stare materijale. Neke sam dijelove napravio oslanjajući se na stare majstore, puno toga sam dodao, a nekim ulogama otvorio više prostora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povećanje ulaganja donosi i povećanje kvalitete

    Intervju: Balazs Baranyai, ravnatelj Baleta HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

    Riječki Balet vidim kao neoklasičan. Svakako želim nastaviti širiti repertoar tj. uz neoklasična prezentirati i klasična i moderna djela. Time bi i dalje privlačili široku publiku, a plesačima omogućili da razvijaju svoju profesionalnu svestranost u tehničkom i izražajnom smislu. Vrlo dobro poznajem neke od najpoznatijih koreografa današnjice. Ukoliko zbilja budemo u mogućnosti pozvati sve njih, čekaju nas četiri predivne i raznobojne sezone ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neprekidan proces učenja

    Intervju: Raffaella Renzi, talijanska baletna umjetnica

    Piše: Mihaela Devald
    Kroz svoju baletnu karijeru dobro sam upoznala različite koreografe i njihov način rada i naučila sam se s time nositi. Sada je ta pozicija donekle drukčija, pogotovo ukoliko ste stalni baletni majstor nekog ansambla, zato što ste vi prva osoba kojoj će se plesači obratiti kada imaju nekakvih problema ili su nezadovoljni, tako da su to situacije koje također morate naučiti rješavati. U svakom slučaju, o koreografu i njegovoj osobnosti ovisi hoće li poslušati moju preporuku ili sugestiju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Baletna disciplina

    Intervju: Ivica Sertić, baletni umjetnik – Generacija pedesetih (5)

    Piše: Mihaela Devald
    Jako mi je draga predstava Dom Bernarde Albe koju sam 1999. god. napravio u Zagrebu na glazbu Milka Kelemena i malo mi je žao što se nije dulje zadržala na repertoaru. Za tu sam predstavu dobio i Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon umirovljenja dobio sam poziv da predajem nacionalne i karakterne plesove na Baletnoj akademiji u Münchenu i tamo ostao deset godina. Bile su to zaista stvaralačke godine. Mnogi hrvatski plesači bili su moji učenici na münchenskoj Akademiji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zabaviti publiku

    Intervju: Ivica Sertić, baletni umjetnik – Generacija pedesetih (4)

    Piše: Mihaela Devald
    U prekrasno kazalište Staatstheater am Gärtnerplatz u Münchenu Ludmila i ja došli smo 1973. godine i u njemu proveli slijedećih trinaest godina. Ja trinaest, a Ludmila petnaest jer sam ja ranije otišao u mirovinu 1985. godine. Tamo sam također radio puno klasičnih baleta, ali i avangardu što su jako dobro prihvatile i publika i kritika. Za dvije predstave koje sam tamo koreografirao dobio sam tzv. nagradu tiska za najbolju predstavu u sezoni (Piknik i Coppelia) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Početak inozemne karijere

    Intervju: Ivica Sertić i Ludmila Naranđa-Sertić, baletni umjetnici – Generacija pedesetih (3)

    Piše: Mihaela Devald
    Kad razmišljam o svom koreografskom radu i našem životnom putu mogu reći da smo zaista imali sreće. Naravno, važna je i činjenica da je čovjek marljiv i da nešto zna i može napraviti, ali mi smo zaista kroz cijelu karijeru, do mirovine uvijek bili u angažmanu i uvijek smo nešto radili
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oduvijek sam znala da želim plesati

    Intervju: Ludmila Naranđa-Sertić, baletna umjetnica – Generacija pedesetih (2)

    Piše: Mihaela Devald
    Još kao djevojčicu zarazio me miris kazališta, miris šminke... Još ga i danas osjećam u kazalištu i znam da je to mjesto na kojem želim biti. Plesala sam zaista dugo i otplesala sam sve uloge koje si balerina može poželjeti tako da mi je srce bilo na mjestu. Prijelaz iz plesačke u pedagošku profesiju kod mene je prošao bez problema. Smatram to svojim osobnim uspjehom da sam, baveći se baletom došla do kraja prošavši cijeli put
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od statista do solista

    Intervju: Ivica Sertić, baletni umjetnik – Generacija pedesetih (1)

    Piše: Mihaela Devald
    Sa dvadeset godina počeo sam se baviti baletom preko kursa za početnike koji su držali baletni solisti iz kazališta. Svaki dan smo morali ozbiljno raditi. Vježbali smo k'o ludi želeći sve nadoknaditi. Dobro je bilo to što smo kroz sport već imali razvijenu muskulaturu i kulturu tijela pa smo morali samo naučiti tehniku tako da smo radili koliko god je to bilo moguće. Bilo je vrlo intenzivno. Milko Šparemblek i ja smo čak i po noći išli preko krova u dvoranu i potajno vježbali ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posljednji učenik Margarite Froman

    Intervju: Joseph Albano, američki baletni umjetnik

    Već godinama istražujem život Margarite Froman prije dolaska u Sjedinjene Države. Morao sam doći na izvor i osjetiti ga. Ovo ljeto postavljam Labuđe jezero u kojemu koristim i Petipaa i ono što sam naučio od Margarite. Radeći na predstavi i postavljajući neke dijelove kako me ona naučila, ponovno proživljavam naš rad, sate s njom i zato mi je bilo bitno doći na mjesto na kojemu je ona kreirala. Postoji jedna glavna osoba koja vam obilježi život – za mene je to bila Margarita ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svjedokinja i sudionica baleta 20. stoljeća

    Intervju: Ljubinka Dobrijević, plesna umjetnica

    Béjartova Proljetna žrtva predstava je koja je obilježila našu epohu tj. balet dvadesetog stoljeća. Da nije bilo tog baleta i da se, najedanput, sve što je narativno i sve što je folklorno nije odbacilo, a ostao čisti ples, mislim da ne bi bilo ni Kyliána, ni drugih koreografa, kao ni ovih danas modernih, novih talentiranih koreografa. U to sam apsolutno uvjerena. Pero i ja nismo bili samo svjedoci toga što se događalo u 20. i na početku 21. stoljeća, već i sudionici ...pročitajte cijeli tekst...
  • O vizijama i idejama

    Intervju: Leonard Jakovina, plesač i ravnatelj Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

    Piše: Mihaela Devald
    Najvažnija mi je radna etika i disciplina, bez toga ne možemo funkcionirati. Takav sam kao plesač i kao čovjek. Dakle za ono što sam odredio da ćemo raditi u slijedeće četiri godine trebam aktivne plesače koji predano rade svoj posao. Vidim da ljudi primaju nove informacije, da ih žele čuti i zbog te ostvarene komunikacije sam presretan. Moramo raditi na kvaliteti jer svaki od tih plesača može raditi barem još deset do petnaest posto više nego što sad radi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Riba, luda / princ

    Intervju: Tomislav Petranović, baletan, u povodu 25 godina umjetničkog rada

    Piše: Maja Đurinović
    Ne volim glumatanje, mislim kako se velikim gestama i prenag1ašenom mimikom zapravo nastoji prikriti nedostatak plesne tehnike. Uvijek pokušavam plesati oslobođen starinske manire, odnosno vjerujem kako je potpuno značenje moguće donijeti tijelom bez upotrebe grimasa. Nisam pantomimičar nego plesač.Uživam i danas u babletu. I više no u svojim dvadesetim! Istina je kad kažu da je plesač dok shvati kako treba plesati, već prestar. I to je zbilja tako ...pročitajte cijeli tekst...
  • Orašar u potrazi za Baletom

    Intervju: Vuk Ognjenović, baletan, koreograf i pedagog

    Piše: Maja Đurinović
    Očekivao sam veliki odaziv i dobre kritike ali ne ovakav, usudio bih se reći, za Osijek mega-uspjeh Orašara. Sve karte su gotovo odmah rasprodane! Nakon nekoliko baleta (Licitarsko srce, Petar Pan...) kojima smo pokazali da smo sposobni i rado gledani, mislim da je Orašar doista pomaknuo svijest kazališnog ali i gradskog te županijskog vodstva u nepovratnom smjeru što se tiče konačnog oformljivanja službenog Baleta kao treće grane unutar osječkog HNK-a ...pročitajte cijeli tekst...
  • Gluma kao novi izazov

    Intervju: George Stanciu, prvak Baleta HNK-a u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković

    Status prvaka donio mi je jako veliku odgovornost. Možda nije toliko teško postati prvak koliko je teško ostati prvak, i to dobar prvak. Moram stalno paziti na sebe i sve oko sebe. Ujedno, naravno, i malo ponosa. Ipak je to veliko zvanje u našoj profesiji. Tko to postigne, mislim da može biti sretan zbog toga i ponosan na sebe... U HNK-u u Zagrebu imao sam veliku priliku glumiti Portorikanca China u Priči sa zapadne strane. Volio bih ponoviti to iskustvo i ići dalje s glumom ...pročitajte cijeli tekst...

  • Izazovi novih početaka

    intervju: Tomislav Petranović, prvak Baleta HNK-a u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković
    Moja vizija Baleta HNK-a u Zagebu postala je javna kada je Velimir Visković objavio svoj program, kojeg je dio moj program za Balet HNK-a. Lajtmotiv moje četiri sezone bio bi afirmacija hrvatskih koreografa, uz premijere svjetski poznatih i priznatih djela velikih koreografa čiji pristup klasičnom baletu još nije predstavljen publici na ovim prostorima (John Neuemeier, Mats Ek, Roland Petit, Ronald Hynde) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazba koja se vidi na sceni

    intervju: Giovanni di Palma, baletni majstor

    Piše: Andreja Jeličić
    Scholzova Druga simfonija po Schumannu djelo je koje zahtijeva veliku vještinu plesa u duetu i daje priliku velikom broju plesača. Scholz je poznat po tome što je volio raditi koreografije za velike ansamble pa i ovdje u Drugoj simfoniji imamo na sceni cijelo vrijeme velik broj plesača. To je lijepo i posebno. Većina baletnih ravnatelja to djelo uvrštava na repertoar zbog tih razloga kao i zbog čiste koreografske zanimljivosti i vrijednosti djela
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Slavni počeci Štutgartskog baleta

    Intervju: Vjera Marković, uz 50. obljetnicu Štutgartskog baleta

    Nisu baš svi baleti Johna Cranka odmah bili fantastični. Plesala sam u Princu pagoda i Fasadama, a to nije bilo sjajno, ali je onda došla Antigona. Uživala sam plesati Jokastu, a Marcia Haydée je bila Antigona i trebale smo se izmjenjivati. Sjećam se, kada smo počeli raditi, Cranko je izgledao bespomoćan. Onda smo počeli slušati glazbu. On je gledao mene, ja njega i nije se znalo što je tko rekao. Tako je počeo rad – miran i skladan, istinska suradnja u stvaranju koreografije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Poziv na proslavu

    Intervju: Martino Müller, koreograf

    Piše: Andreja Jeličić
    Radeći na materijalu u dvorani i promatrajući kako ljudi reagiraju, birao sam soliste. Meni je svejedno je li netko solist ili član ansambla prema službenoj hijerarhiji, važno mi je što mi može kreativno pružiti. Moram reći da mi se jako sviđa Pavla Mikolavčić. Ona je prekrasna klasična balerina, no ima i onaj izgled, karakter i izražajnost koji su potrebni za glavnu ulogu. A u ovih šest tjedana nevjerojatno je izrasla i transformirala se. Postala je prekrasno ekspresivna ...pročitajte cijeli tekst...
  • Imam intuitivan i intenzivan odnos s glazbom

    Intervju: Hans van Manen, koreograf

    Piše: Andreja Jeličić
    Moji su baleti popularni, ansambli ih žele, publika ih voli. Znači u njima je nešto bezvremeno, nešto što traje. Pet tanga praizveden je 1977. Tango – to je bezvremena glazba koja uzbuđuje. Premda mi mnogi kažu da odmah mogu prepoznati van Manenov balet, moji baleti nisu nikad isti, uvijek nađem nešto različito čime se bavim, uvijek volim nove izazove. A u središtu svega je ples na neku dobru glazbu. Ljudi prepoznaju u plesu nešto što ih povuče, i žele taj doživljaj ...pročitajte cijeli tekst...
  • Životna doba pretočena u pokret

    Intervju: Leo Mujić, koreograf

    Piše: Zlatko Vidačković
    Volim reducirati kulise i otvoriti pozornicu. Pleše se svugdje, od početka do kraja scene, i iznad orkestralne rupe, jer ovo je prvenstveno baletna predstava. Volim gola tijela, volim atletski pristup umjetnosti, volim kad se tijela troše na sceni, volim kad je pokret suvremen s maksimalnim korištenjem klasične fraze. Smatram da je publika inteligentna i ostavljam joj prostor da balet doživi onako kako ga želi doživjeti. U tome jest moć apstrakcije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ruska škola

    Intervju: Igor Kolb, baletan

    Velike ruske baletne kuće ističu se prvenstveno tradicijom. Povijest ruskih kazališta i ruskog baleta iznimno je bogata. To su velika kazališta koja si mogu dozvoliti širok repertoar i velik broj plesača koji se izmjenjuju. Usto im je prioritet angažiranje, stvaranje i njegovanje velikih, odnosno potencijalno velikih baletnih plesača. Rezultat toga je da su u ruskom baletu uvijek radile znamenite ličnosti, a nadam se da će tako i ostati
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iskušati svoju maštu

    Intervju: Barbara Novković-Novak & „mladi koreografi“

    Piše: Maja Đurinović
    Plesači Baleta HNK plesača imaju što za reći i žele istraživati, iskušati svoju maštu. Pokrenula sam projekt Koreolabos kako bismo ljudima dali priliku i da konačno procirkulira entuzijazam, volja i mašta i da se pokažu novi ljudi, talenti... Koreolabos nije predviđen kao predstava koja bi se dalje igrala nego kao projekt za pokazivanje prvih autorskih koraka, pa onda zamijećen, najtalentiraniji autor drugi put može dobiti novu priliku i veće trajanje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Balet je… un lavoro da certosino

    Intervju: Jozo Borčić, baletni pedagog

    Na seminare mi dolaze i učenici iz Hrvatske i kad ih usporedim sa njihovim vršnjacima iz Italije, jedino primjećujem razliku u jačini tehnike. Tu bi naše škole trebale jače i više raditi. Ali treba raditi i na samopouzdanju mladih plesača. Naše djevojke su krasne, imaju krasne figure, lijepa plesačka tijela, ali čim je neki teži zadatak one se povlače u kut dvorane. Tjeram ih onda da dođu naprijed i da rade jer je to jedino bitno. Za balet je potrebno biti malo bezobrazan, potrebna je drskost ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na turnejama deset mjeseci godišnje

    Intervju: Nariman Bekzhanov, prvak Ruskog carskog baleta

    S obzirom da sam jedini prvak Ruskog carskog baleta, na meni je da savladam cijeli repertoar, tako da plešem i klasični i moderni ples. Najdraže su mi uloge Don Josea u Carmen, Romea u Romeu i Juliji te općenito uloge heroja. Smatram da baletni princ donekle ograničava i da je stereotipan, dok u glumački zahtjevnijim karakternim ulogama mogu pokazati svoj temperament pa su mi mnogo veći izazov ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kao knjiga o fadu

    Intervju: Hugo Viera, koreograf

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Kao što se vidi iz naslova predstave – Varijacije – htio sam pokazati sve boje koje fado posjeduje. Obično se misli kako je fado samo nostalgičan i melankoličan, no postoje razni tipovi fada. Zato sam odlučio prikazati sve varijacije kroz koreografiju i kazališni aspekt, kako bih naglasio razne emocije i pomogao publici da se poveže s njima. Kada dođete u Lisabon fado se pjeva na ulicama, na trgovima, u barovima s otvorenim vratima i htio sam dobiti takvu atmosferu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hraniti dušu stvarnom ljepotom

    Intervju: Valentina Turcu, plesačica i koreografkinja

    Piše: Maja Đurinović
    Biti stvaran na sceni je nešto čime se neprestano bavim i kao plesačica i kao koreografkinja, a pritom me naročito zanima kultura pokreta i vještina i način na koji izvodimo koreografiju, kao i intenzivna koncentracija, fokus, kontakt i unutarnja svijest kojom se odnosimo na sceni. Naprosto želim da me plesači uvjere u to što rade. Da su istiniti. Da im vjerujem. Da obogate scenu svojom karizmom i talentom. Da zaustave trenutak i pretvore ga u vječnost ...pročitajte cijeli tekst...
  • Gdje smo kada sanjamo?

    Intervju: Ljiljana Gvozdenović, koreografkinja

    Piše: Maja Đurinović
    Volim klasični balet, klasično sam školovana, mislim da vrijednosti treba čuvati i njegovati, snimati odnosno precizno zapisivati. Pritom rado gledam i nove verzije npr. Labuđeg jezera; plastika tijela danas je jako razvijena, tehnika je na zavidnoj visini i mogućnosti su otvorene za sva mišljenja... Scenski pokret u Školi za klasični balet doista me veseli. Taj predmet učenici vole jer se susreću s ozbiljnim problemima naše struke, pravim baletom, a ne samo vježbanjem....pročitajte cijeli tekst...
  • Iza smijeha Vragolaste djevojke

    Intervju: Vladimir Derevianko, koreograf

    Piše: Goran Ivanišević
    Priča Vragolaste djevojke ne tjera gledatelja na razmišljanje, no njezino izvođenje zahtjeva kvalitetan ansambl. Riječ je o baletu koji je slavlje plesa, pravi vatromet plesačkih vještina. Riječ je o komičnom baletu, a komedija je najteži kazališni žanr, jer je ljude teško nasmijati. Za razliku od filma u kazalištu imate samo jednu priliku da nekom scenom nasmijete gledatelja i nastojite je iskoristiti na najbolji mogući način. Stoga je tajming svakog pokreta od presudne važnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lakši repertoar ne znači lakši posao

    Intervju: Mladen Mordej Vučković, voditelj Baletnog ansambla GK Komedija

    Piše: Maja Đurinović
    Današnji Baletni ansambl Kazališta Komedija svojim plesnim brojevima više nije samo ukras predstava jer se u modernim mjuziklima koji su dobrim dijelom budućnost Komedijina repertoara, potpuno afirmirao. Repertoar Komedije služi zabavljanju publike i s te je strane on lakši u odnosu na tzv. ozbiljni repertoar, primjerice HNK. No, za članove Baletnog ansambla posao nije ništa lakši od drugih baletnih ansambala, naprotiv
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Radim arhitekturu prostora

    Intervju: Edward Clug, koreograf

    Piše: Zlatko Vidačković
    Uvijek, kada netko i ne pleše, nego se samo pojavi na sceni za vrijeme dok neki plesač i plesačica pleše, on je dio arhitekture prostora. Više me zanima tijelo kao dio prostora, nego odnosi među likovima, više vidim tijelo, nego osobnost koja je iza njega. Na tome gradim predstavu. Najviše vremena koristim za pokret, koji je meni kao koreografu najznaimljiviji u estetskom smislu, no pokret dobije smisao tek u kontekstu, kada je postavljen u situaciju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Portugalski baletni vrhunci

    Intervju: Tomislav Petranović, baletan

    Piše: Zlatko Vidačković
    Imao sam nekoliko ponuda kada sam odlučio otići iz Beča, a između tri najprimamljivije bili su Kraljevski balet iz Birminghama, Basel Ballet meni jako dragog koreografa Richarda Wherlocka i Portugalski nacionalni balet. Odlučio sam se za Portugalski nacionalni balet i Lisabon, budući da su vrlo raznolik i kvalitetan repertoar kompanije, klima, ljepota i veličina grada činili neodoljivu kombinaciju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Volim energičnost Danse macabrea

    Nova lica baleta - Mali intervju: Eugen Dobrescu, solist baleta HNK u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković
    Rad sa Stašom Zurovcem na predstavi Danse Macabre bio je nešto posve novo za mene, premda sam gledao njegove ranije produkcije. Ne može se ni uporediti s klasičnim baletom. Osobito mi se svidjela snažna scena Mojih sedam smrti, a uživao sam i u sceni Lovci na snove. Volim energičnost te predstave.
    Volio bih plesati više nego sada, a nadam se da ću i u Zagrebu plesati neke od uloga u kojima sam nastupao u Bukureštu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izazovi novoga

    Intervju: Milka Hribar-Bartolović, prvakinja baleta HNK u Zagrebu

    Piše: Maja Đurinović
    Giselle mi je vrhunac u smislu klasičnog baletnog izraza. Obožavala sam Pjesme ljubavi i smrti Milka Šparembleka, a Mujićev Idi vidi stvarno mi je nešto posebno. Bilo je to za mene nešto tako novo i tako oslobađajuće i katarzično. Balerini se u karijeri rijetko dogodi, kao meni u Dami, da se sve poklopi: priča i lik koji te privlače, koreograf kojeg poznaješ i u koga imaš povjerenja, partner koji ti odgovara, glazba koja te dira… Trebala sam samo uživati u poslu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dama s kamelijama znatno je slobodnija od Traviate

    Intervju: Carl Davis, skladatelj

    Piše: Zlatko Vidačković
    Temi sam pristupio na način koji se prilično razlikuje od Verdijevog. U operi La Traviata Verdi nije mogao prikazati eksplicitno seksualno ponašanje, jer je ta opera i u obliku u kojem je poznajemo u svoje vrijeme bila prilično skandalozna. U romanu postoje scene za koje mislim da su nevjerojatno moderne i koje bi zbog svoje iskrenosti i izravnosti mogle biti gotovo šokantne i danas ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plesač za glumački zahtjevne uloge

    Intervju: Ivan Gil-Ortega, plesač

    Piše: Zlatko Vidačković
    Bitno je izgraditi dobar odnos, uspostaviti dobru vezu. Ja sam vrlo otvorena osoba i volim pričati. Obično se jako dobro slažem s ljudima s kojima radim. Vrlo sam otvoren i vrlo fer. Poštujem koreografe ukoliko oni poštuju mene. S nekim koreografima se nisam baš slagao jer se nisu lijepo ponašali prema meni, a odnos koreografa i plesača mora biti zasnovan na uzajamnom poštovanju. Kad se to uspostavi, više nema problema
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Volim Split, ali bih želio plesati i u Zagrebu

    Intervju: Azamat Nabiullin, prvak Baleta HNK u Splitu

    Piše: Zlatko Vidačković
    Vamoseva koreografija Sna ljetne noći na ovogodišnjem Splitskom ljetu je za mene bila nova i zahtjevna. Kod njega se vidi da želi napraviti nešto novo, nevezano s ruskom školom na koju sam navikao. To mi je zanimljivo. Od nas traži glumački angažman, što većina koreografa ne čini. On osobno i glumački otvara plesača, radeći individualno sa svakim plesačem i to mi odgovara. Ono što Vamos napravi ostaje u plesaču i on se razvija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Za zagrebački ritam treba puno energije

    Nova lica baleta - Mali intervju: Jegor Menjšikov, prvak baleta HNK u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković
    U Zagrebu je u odnosu na Tel Aviv i Sankt Peterburg za mene znantno zahtjevnije. Imamo znatno više izvedbi u krećem razdoblju, a to mi se prije dešavalo samo na gostvanjima. Za to treba puno više energije. Za budućnost imam nekih ideja i želja, ali ona je neizvjesna i ne znam što me čeka. Inače više volim dramske, tragične balete. U Zagrebu imam ugovor na godinu dana, do slijedeće zime, i nadam se da ću ostati ako Kazalište to bude željelo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vjerujem u baletnu apstrakciju

    Intervju: Leo Mujić, koreograf i plesač

    Volim koreografije koje žive, nasuprot samostanskim baletima. Ti se baleti razvijaju, dišu, nikada ne staju na gotovom pokretu, nema kraja.  Uživam u prokletstvu ovog posla, a to je da je uvijek moguće bolje. Zasad uživam stvarati kreacije. Kada gledam one stare, već napravljene, vidim samo svoje greške, i čine mi se poput dinosaurusa… Također se nadam da će zagrebačka koreografija ostati ovako živa, da se neće zadovoljiti postojećim, učinjenim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mašti nema kraja

    Intervju: Dženisa Pecotić, kostimografkinja

    U kostimografiji sve na prvu loptu smatram odbojnim i potpuno bez šarma. Takav pristup ne ostavlja prostora za znatiželju, istraživanje, čitanje između redova. Gdje je tu izazov? Minimalistički pristup u kostimografiji u suvremenom plesu danas se dosta koristi, međutim kod takvog pristupa često dolazi do sraza između ideje i realizacije, jer je čistoća i egzaktnost same ideje skoro uvijek jača od mogućnosti realizacije te ideje
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Puštam glazbu da sazrijeva u meni

    Intervju: Vasco Wellenkamp, koreograf

    Piše: Iva Nerina Sibila
    U životu sam napravio više od sto predstava no, ima nekoliko radova, možda četiri-pet, koji su promijenili moj život i moje razmišljanje o koreografiji. Takve su zagrebačke Balade... koje donosi vjetar... Bio sam tada 1992. ovdje puna tri mjeseca, dao sve od sebe i polako su mi plesači počeli davati odgovor. Javio se veliki entuzijazam i osjetio sam ogroman ljudski potencijal u zagrebačkim plesačima, a predstava je nastala zahvaljujući njima ...pročitajte cijeli tekst...