Sjećanja, portreti i izložbe
-
Sjećanje: Milko Šparemblek (Prevalje, Slovenija, 1. prosinca 1928. – Zagreb, 25. veljače 2025.)
Piše: Maja Đurinović
Napisala sam puno tekstova i održala niz predavanja o Milkovom djelu, potaknula tri simpozija na tu temu, koja su organizirana, popraćena, zabilježena i zapisana. A Milko je bio taj koji je, svjesno ili nesvjesno, nadahnuo, inicirao uvijek nove teme. On nas je upozorio na fenomen plesne dijaspore 1950-ih, kao i na domaće plesne umjetnike, po svijetu rasutu dragocjenu baštinu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Slavko Pervan (Jajce, 23. srpnja 1936. – Sarajevo 4. kolovoza 2024.)
Piše: Maja Đurinović
Iako je na sceni zagrebačkog HNK-a Pervan krenuo u ozbiljnu umjetničku karijeru, čini se da ga Zagreb nije volio. Na kraju svog burnog, dugog životnog i umjetničkog puta Slavko Pervan je 2023. u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu uz izložbu Jedan život – jedna karijera proslavio sedamdesetu obljetnicu umjetničkog rada ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Vesna Butorac Blaće (Zagreb, 11. rujna 1943. – 11. rujna 2024.)
Piše: Mladen Mordej Vučković
Vesnu Butorac Blaće resile su tehnička perfekcija, u svakom detalju, plesačka kondicija i pouzdanost koji su bili bili poslovični i fascinantni. Koje uloge uopće nabrojati? Prvenstveno, bijelu labudicu Odettu i crnu Odiliju u Labuđem jezeru, Vilu šećera i Klaru (kao dvostruku ulogu) u Orašaru, Auroru u Trnoružici, Quitri u Don Quixoteu, Djevojku u Čudesnom mandarinu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Carlos Araya (Santiago, Čile, 1943. – Zagreb, 2024.)
Piše: Mladen Mordej Vučković
Originalna latino pojava Carlosa Araye i njegovo dobro poznavanje španjolske folkloristike činili su ga atraktivnim interpretom Don Josea u baletu Carmen te u plesovima u operi Carmen i u plesu toreadora u operi Traviata. S ulogom Alaina u Vragolastoj djevojci gostovao je 1973. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu kao jedini solist riječkog Baleta ikada ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Gorjana Raunig (Šibenik, 28. ožujka 1937. – Split, 25. studenoga 2023.)
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Dvadesetogodišnjicu umjetničkog rada Gorjana Raunig proslavila je programom u kojem je tumačila nježnu Giselle, temperamentnu Kitri te dirljivog Umirućeg labuda. Odrastajući s kazalištem nije sa ni nakon umirovljenja od njega rastala. Posvećena baletu bila je samozatajna umjetnica koja je na sceni otvarala svoju jarku osobnost i umjetničku snagu koju ćemo pamtiti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Suzana Bačić (Zagreb, 24. srpnja 1962. – 16. kolovoza 2023.)
Suzana Bačić bila je iznimna, samozatajna umjetnica koja je uvijek svoj rad i predanost stavljala u prvi plan te iako je uživala hvale i podršku od kolega i publike nikada to nije koristila za osobnu promociju. Suzana Bačić bila je kompletna umjetnica i njezin će trag ostati zapisan u svima nama koji smo imali sreću i zadovoljstvo surađivati i plesati s njom ...pročitajte cijeli tekst...
-
Veseljko Sulić / Vassili Sulich (Pučišća na Braču, 29. prosinca 1929. – Rio de Janiero, 22. ožujka 2023. )
Piše: Maja Đurinović
U Parizu je Sulić proveo jedanaest „najsretnijih godina“ svoje mladosti. Zaljubljivao se; strasno i sa zahvalnošću je učio, radio, prihvaćao sve što se nudilo, nastupao u trupama Janine Charrat i Milorada Miškovića, surađivao s Mauriceom Béjartom, Rolandom Petitom i Milkom Šparemblekom. Proveo je mjesece na turnejama, i uvijek s uzbuđenjem otkrivao nove zemlje i kulture ...pročitajte cijeli tekst...
-
Obilježavanje 35 godina umjetničkog djelovanja Ervine Sulejmanove
Piše: Mihaela Devald Roksandić
Svojim dolaskom podigla je ljestvicu očekivane izvrsnosti te i sve nas koje smo tada stasale u zagrebačkom Baletu motivirala da radimo bolje i tražimo najviše od sebe. Vrlo brzo počela je plesati solističke, a zatim i glavne uloge te je od 1994. godine pa sve do danas na pozornici HNK u Zagrebu ostvarila sve one uloge koje balerina može poželjeti
...pročitajte cijeli tekst...
-
Trideseta godišnjica smrti Rudolfa Nurejeva (17. ožujka 1938., Irkutsk, Rusija – 6. siječnja 1993., Levallois-Perret, Francuska)
Piše: Maja Bezjak
Sudbonosan za njegovu dalju karijeru bio je poziv Ninette de Valois iz Londona da nastupi kao partner Margot Fonteyn, zvijezde Royal Balleta u baletu Giselle. Devetnaest godina starija od njega Margot se isprva nećkala, no onda je prihvatila taj izazov i počelo je najslavnije baletno partnerstvo druge polovine dvadesetog stoljeća a među njima je nestalo dobne razlike ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Ivanka Žunac (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.)
Uz solističku karijeru, Beba je djelovala i kao pedagog u svom ansamblu, nastavnica u baletnoj školi, bavila se koreografijom i pisala baletne kritike. Njezine uloge Julije u dvjema produkcijama Romea i Julije, Odette i Odilije u Labuđem jezeru, Aurore u Trnoružici, Lise u Vragolastoj djevojci, a ponajprije Giselle nezaboravna su ostvarenja Baleta HNK-a u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Zvonimir Podkovac (Slavonski Brod, 2. ožujka 1926. – Calas, 27. veljače 2022.)
Piše: Maja Đurinović
Kad je 1953. stigao u Pariz, Podkovac je ispunio stari san i veliku želju i krenuo na sate baleta u Studio Wacker kod Olge Preobraženske. Ali nije htio raditi samo na tehnici i kvaliteti plesanja nego se želio kompletno obrazovati. U Francuskoj je nastupao u kompanijama u kojima se kreću i mijenjaju i drugi zagrebački plesači Pleše na turnejama po cijelom svijetu, snima, gostuje ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Štefan Furijan (Varaždin, 6. srpnja 1942. – Zagreb, 25. veljače 2022.)
Piše: Mladen Mordej Vučković
Nakon angažmana u Ljubljani, Štefan Furijan u Zagrebu se razvio u plesača visoke tehničke čistoće, pouzdanog partnera i umjetnika velike i sugestivne izražajnosti. Pripadao je onoj generaciji naših baletnih umjetnika koji ne samo da su nosili repertoar Baleta HNK-a u Zagrebu, nego su obilježili i dali prepoznatljivost razdoblju u kojemu su djelovali ...pročitajte cijeli tekst...
-
Cristini Lukanec, uz oproštajni nastup i 27 godina „predanog, inspirativnog i impresivnog“ umjetničkog rada u Baletu HNK-a Ivana pl. Zajca
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Riječki HNK prepoznalo je sve kvalitete Cristine Lukanec i sve njene talente a dugogodišnji trud i odlazak sa scene obilježilo svečanom izvedbom Orašara, uz mnoge tople riječi i želje za jednako uspješnom pedagoškom karijerom. Ne sumnjam u njezine daljnje uspjehe i znam da će istrajnost u tom odgovornom poslu naći u svom znanju i prirođenoj radišnosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Maja Bezjak u povodu svog 90. rođendana
Pisanje me ispunjalo velikom radošću kao nova stvaralačka faza mog života. Uz svakodnevno vježbanje glasovira i čitanje literature, fizički trening i pješačenje dogurala sam do svoje devedesete godine. Stojim pred rampom HRT-a, koji mi posvećuje emisiju povodom mog jubilarnog rođendana, a ja uopće ne osjećam te godine, još uvijek trčim i radujem se svakom vedrom danu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Tatjana Lucić-Šarić (Benkovac, 18. listopada 1942. – Zagreb, 15. kolovoza 2021.)
Tatjana Lucić-Šarić bila je istinski autoritet, karizmatična, dubokog glasa, crne kratko podšišane kose i uvijek crveno nalakiranih noktiju. Voljela je komunicirati s ljudima i nekom prirodnom lakoćom ostavljala je snažan dojam. Širokog područja interesa i velikog znanja, cijeli svoj život posvetila je upravo Baletnoj školi na Ilirskom trgu i svojim učenicima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Izložba Beskompromisno svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj Ajki, organizator ULUPUH, Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb, 8. – 29. travnja 2021.
Piše: Maja Đurinović
Po ulasku u relativno veliki izložbeni prostor, prepun kreacija Ike Škomrlj, grupiranih od dramskih, preko glazbeno-scenskih (opera, opereta i mjuzikl) do baletnih djela, pojačanih skicama i crtežima te fotografijama i snimkama predstava, po bojama i linijama i specifičnoj duhovitoj humoreski detalja osjećate jedinstvenost Planete Ajki
...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Milica Zajcev (Tuzla, 1934.– Beograd, 2021.)
Milica Zajcev nije pravila razliku u pisanju o kakvoj spektakularnoj premijeri u Narodnom pozorištu, gostovanju svjetskih kompanija ili pak premijernog izvođenja neke male trupe u povoju, koja nastupa bez profesionalnih pogodnosti. Milica Zajcev ih je jednako tretirala i podržavala, vjerujući da umjetnost iznenađuje i prosijava tamo gdje ne postoje uvijek svi materijalni uvjeti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Alfredo Kollner (1933.-2020.)
Piše: Mladen Mordej Vučković
U hrvatskom baletu ima više parova čiji su brakovi pridonosili njihovu profesionalnom životu i uspjehu. Alfredo Kollner i Vjera Marković ostvarili su, svatko za sebe, ali i u zajedništvu, velebne karijere. U svojim su domovinama i domovini onoga drugog, kao i širom Europe i svijeta, talentom i marljivošću ostavili zamjetan i važan trag
...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Miljenko Vikić (Dubrovnik, 10. lipnja 1931. – 30. listopada 2020.)
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Godine 1958. Miljenko Vikić došao je u Zagreb, upravo u razdoblju takozvana zlatnog doba zagrebačkoga Baleta. Ubrzo je svojom pojavom, svojim plesom, svojom neponovljivom scenskom izražajnošću, širinom i smjelošću svojega ponašanja i razmišljanja te svojim modnim odabirima osvojio Zagreb. Ostvario je i mnoge nezaboravne koreografije u operama ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Ludmila Naranđa Sertić (1936 – 2020)
Piše: Mihaela Devald
Samo pet mjeseci nakon smrti Ivice Sertića umrla je njegova supruga i muza, balerina i baletna pedagoginja Ludmila Naranđa Sertić. Na snimkama koje su mi Sertići ustupili vidjela sam Ludmilu u nekim od njezinih najboljih uloga. Fascinirala me vitka balerina prekrasnih linija, emotivnog nastupa i precizne tehnike koja je bez napora savladavala i najzahtjevnije podrške ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Irena Milovan (Zagreb, 5. siječnja 1937. – Madrid, 16. srpnja 2020.)
Piše: Maja Đurinović
Nakon Pariza, gdje se, kao i većina naših plesača usavršava kod Egorove i pleše kod Janine Charrat, pa angažmana u Stuttgart baletu, Irena Milovan odlazi u Santiago de Čile gdje sa suprugom Cintolesijem intenzivno radi u kazalištu. Ondje je prvakinja baleta, a uz rad u kazalištu osniva i prvu državnu baletnu školu La Escuela de Ballet del Municipal de Santiago ...pročitajte cijeli tekst...
-
Godišnje nagrade Baleta HNK u Zagrebu: laureati Anamarija Marković i Drew Jackson
Piše: Mihaela Devald
Osobno se nadam kako su ove nagrade samo početak uspješnih karijera koje očekuju te mlade umjetnike. Oni svoj potencijal pokazuju svakodnevno, predajući se bez zadrške svim izazovima baletne profesije. Na sceni blistavi i samopouzdani, a privatno skromni i strpljivi, i Anamarija i Drew mogu biti nadahnuće kolegama te im ovom prilikom čestitam iskreno i od srca! ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje s povodom: Maja Srbljenović Turcu (Široki Brijeg, BiH, 3. rujna 1941. – Zagreb, 6. lipnja 1995.)
Piše: Maja Đurinović
Srećom, Maja nije sačuvana samo u kratkim osvrtima, intervjuima i sjećanjima, koja su, poput nas – koji smo bili osupnuti njezinom raskošnom scenskom moći, krhka i prolazna. Uz zabilježene predstave postoje barem dvije snimke zagrebačke televizije koje treba vidjeti i koje prenose više od dokumentacije umjetničkog rada koreografa i umjetničke interpretacije plesačice ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Norman Arthur Dixon (1926.–2020.)
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Norman Dixon bio je čovjek rijetkih kvaliteta i raznorodnog znanja. Imao je lirsku dušu punu želje za pozornicom i ubrzo po dolasku u Ballet Rambert svladao je najzahtjevniji repertoar interpretirajući uloge prinčeva u najpoznatijim naslovima baletne literature. Koreografije slavnih umjetnika u kojima je nastupao, nadahnule su ga da i sam počne koreografirati ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Ivica Sertić (1927.–2020.)
Piše: Mihaela Devald
Ivica Sertić živio je ispunjeno, ostvareno, strasno, djelujući na više umjetničkih područja. Kao pripadnik jedinstvene generacije pedesetih, Ivica je zajedno sa suprugom otišao u svijet gdje je ostvario iznimno uspješnu i bogatu karijeru. Osim po biografskim podacima, Ivica će prije svega ostati upamćen po svojoj osobnosti, svakako kao jedan od onih koje s radošću pamtimo ...pročitajte cijeli tekst...
-
Kazimir Kokić (1911.-1982.)
Piše: Mladen Mordej Vučković
Kazimir Kokić balet je učio u Zagrebu kod Margarete Froman. Nije bio klasični nego karakterni plesač. Znao je sve vrste plesova. Imao je veliki talent i fotografsko pamćenje. Profesionalni put ga je preko Züricha vodio do Pariza, a s Ballet Russe de Monte Carlo odlazi 1938. u Sjedinjene Države. Nakon rata na u Broadwayu će nastupiti u nizu plesačkih uloga u mjuziklima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Alicia Alonso (1920. – 2019.)
Piše: Mladen Mordej Vučković
Alicia Alonso, jedna je od najvećih svjetskih balerina 20. stoljeća, ravnateljica, prima ballerina assoluta i glavna koreografkinja Kubanskoga nacionalnog baleta od kojeg je stvorila jedan od najboljih svjetskih ansambala. Velikim dijelom samouka, čudo od djeteta, s otoka na kojemu nije bilo baleta, postala je legendarnom Giselle. Za nju su balete stvarali najveći koreografi 20. stoljeća ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Ljuba Dobrijević (1934-2018) i Petar Dobrijević (1927-2009)
Piše: Maja Bezjak
Teško je opisati radost našeg susreta nakon sedam godina u Bruxellesu u Theatre de la Monnaie, sjedištu Béjartove trupe. Pero i Ljuba htjeli su mi pokazati teatar, baletnu dvoranu, upoznati me s Béjartom, konačno su me dovukli u svoj stan. Tu smo do kasnih noćnih sati vikali u isti čas, želeći si ispričati sve novosti uz obilnu večeru koju je Bubica priredila a Perica posluživao ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Ljuba Dobrijević (Bajina Bašta, 9. veljače 1934. – Beograd, 19. prosinca 2018.)
Piše: Maja Đurinović
Iz razgovora s Ljubom dopunjavala se slika zagrebačkog Baleta sredinom pedesetih kao i mozaik jugoslavenske plesne dijaspore šezdesetih koju u najvećem broju predstavljaju zagrebački plesači. Oni su se uskoro razmiljeli plesnim scenama Europe preuzimajući značajne umjetničke i pedagoške funkcije. Dobrijevići su se u svom umjetničkom traženju zaustavili kod Béjarta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Milku Šparembleku Nagrada Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika za cjelokupan doprinos baletnoj umjetnosti
Piše: Maja Đurinović
HDPBU je u nedjelju, 4. studenoga 2018. (na Dan hrvatskog baleta) u HNK-u u Zagrebu dodijelilo Milku Šparembleku Nagradu za cjelokupan doprinos baletnoj umjetnosti. Kako taj neprikosnoveni majstor i autoritet hrvatskog (plesnog) teatra ove godine bilježi sedamdeset godina umjetničkog rada, zanimljiv je detalj da je ovo zapravo prva nagrada njegove matične baletne struke ...pročitajte cijeli tekst...
-
Uz izložbu Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 26. travnja – 30. rujna 2018.
Piše: Maja Đurinović
Prigodom obnove realiziran je pothodnik koji povezuje zgrade Kola i Kazališta pa našminkani i znojni plesači, rekviziteri i ostali nisu više morali za vrijeme proba i nastupa pretrčavati preko ceste. Sonja Kastl je tada ovjekovječena na oslikanom stropu gledališta zauzevši mjesto oštećenog ženskog lika za koji je iskorištena njezna fotografija u ulozi Jele iz Đavla u selu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Uz izložbu Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 26. travnja – 30. rujna 2018.
Piše: Maja Đurinović
U proljeće 1967. Maja Bezjak gostuje u zagrebačkom Baletu i zadnji put pleše Odette i Odiliju. I za tu si prigodu sama radi kostime. Bijeli elastični materijal donosi iz Pariza, a kao baza kostimu Crnog labuda iskoristila je sjajne crne bermude Mije Čorak Slavenske. Tako su u memoriji tog kostima upisane dvije balerine zauvijek izmještene sa zagrebačke scene ...pročitajte cijeli tekst...
-
O Silviji Hercigonja s povodom
Piše: Maja Đurinović
Škola za balet i ritmiku promjenila je ime u Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonja. čime je vrlo transparentno odana počast osnivačici škole, plesačici i plesnoj pedagoginji koja je 1954. započela rad kao baletni pedagog u trešnjevačkom društvu Naša djeca. Njezini baletni tečajevi su bili ishodište buduće nove, specifične baletne škole
...pročitajte cijeli tekst...
-
1960-e iz arhive uspomena Maje Bezjak Moje zvjezdano razdoblje u zagrebačkom HNK-u
Piše: Maja Bezjak
Zagrebačke novine prenosile su vijesti o našem velikom uspjehu u Italiji, pa su odmah po povratku u domovinu organizirane dvije baletne večeri u kojima sam s Prokovskym plesala drugi čin Labuđeg jezera i zagrebačku premijeru Don Quijotea. Kažu da su danima prije predstave sve ulaznice bile rasprodane, a repovi su – unatoč hladnoći vijugali sve do Kavkaza i uokolo Trga ...pročitajte cijeli tekst...
-
Plesno sjećanje na Milka Kelemena
Piše: Maja Đurinović
Moje znanje i sjećanje vezano uz osobni doživljaj Kelemenovog balete u Zagrebu završava Apocalypticom u koreografiji Haralda Wandtkea i spektakularnom nastupu Baleta Državne opere Dresden, iako sam zapravo tek kasnije otkrila mladog skladatelja koji je šezdesetih surađivao s domaćim plesnim umjetnicima koji su se kasnije potvrdili kao svjetski autoriteti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Izložba Balet i strast; Donacija Jelka Yureshe, Muzej za umjetnost i obrt, 5. prosinca 2017. – 18. veljače 2018.
Zahvaljujući donaciji zbirke, koja se sastoji od baletnih kostima i pripadajućih dodataka, ukrasa i nakita, plakata, fotografija i slika, te baletne literature, sveukupno 467 kataloških jedinica, gesta Jelka Yureshe potaknula je i ministricu kulture i ravnatelja MUO da je usporede s donacijama hrvatskom narodu Josipa Jurja Strossmayera i Ante Topića Mimare ...pročitajte cijeli tekst...
-
Izložba: Mirko Cvjetko, Balet, Galerija Matice hrvatske, 31. ožujka – 14. travnja 2017.
Piše: Maja Đurinović
Svaka baletna fotografija Mirka Cvjetka je promišljeni trenutak zadivljen plesom, ali i povijesni dokument, utjelovljeni spoj vremena i mjesta, senzibilno sjecište uloge, glazbe i pokreta. Svjedočanstvo da su baš ti umjetnici bili ovdje i plesali, sudjelovali u stvaranju predstava i bitno utjecali na oblikovanje i uspjeh zagrebačkog odnosno hrvatskog baleta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Zapis o baletnoj i glazbenoj umjetnici Beati Devčić Domić
Kada Margareta Froman 1940. koreografira Ščelkunčika zbog svoje ljupkosti, iznimnog talenta i muzikalnosti Beata dobija čast plesati ulogu Vile. Beata Devčić Domić i danas je redovita posjetiteljica kazališnih predstava i koncerata. Njezin enorman entuzijazam u umjetničkom ostvarivanju ostaje zapamćen kroz balet, folklor i glazbu
...pročitajte cijeli tekst...
-
U povodu 90. rođendana Ivice Sertića
Piše: Mihaela Devald
Uz sve profesionalne kvalitete, možemo reći kako je smisao za humor jedna od najznačajnijih osobina Ivice Sertića koje se svi plesači najradije i s veseljem prisjećaju. Devedeset godina života je respektabilna brojka, pogotovo ukoliko poznajemo Ivicu i znamo kako je on i u toj dobi iznimno vitalan te ne odustaje od umjetničkog stvaralaštva ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Miljenko Banović (Zagreb, 1936. – Florida, 2016.)
Piše: Maja Đurinović
Miljenko Banović je kao plesač bio gostujući umjetnik na četrdesetak svjetskih scena i snimao za francusku televiziju. Osvrti ističu Banovića kao plesača profinjene tehnike, izvanrednu scensku ličnost, dostojanstvenog i poletnog princa (Labuđe jezero, Giselle, Pepeljuga, Silfide…), idealnog tumača – osjetljiva, strasna, visoke tehničke perfekcije ...pročitajte cijeli tekst...
-
Povijest baleta – u povodu filma The King Who Invented Ballet: Louis XIV and the Noble Art of Dance, red. Paul Wu
Kralj Louis XIV počeo je plesati vrlo rano. Prvi puta je nastupio s trinaest godina, nakon. Nijedan kralj prije a ni poslije nije bio toliko strastveno odan plesu. Bio je elegantno građen, lijepih tjelesnih proporcija i prekrasne duge plave kose. Svoju najveću ulogu, po kojoj je i dobio naziv Kralj Sunce odigrao je u baletu La Ballet de la nuit ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Žarko Prebil (Split, 8. siječnja 1934. – Rim, 12. lipnja 2016.)
Vježbe s Maestrom bile su veoma naporne, a njegovo poznavanje klasičnog baleta beskrajno, i on bi neumorno objašnjavao sve dok svi ne bi dosegli željenu razinu. Slijedio sam Prebila u Rim, i također uzimao privatne satove kako bih produbio svoju tehniku. Zahvaljući onome što mi je prenio, postao sam prvak u Teatro di San Carlo u Napulju ...pročitajte cijeli tekst...
-
Iraida Lukašova, baletna pedagoginja, baletna majstorica i koreografkinja
Iraida Lukašova se nakon plesačke karijere odlučila baviti pedagoškim radom kao baletni majstor. Kako bi usavršila svoje pedagoško znanje, upisuje se na studij na moskovskoj Državnoj akademiji za kazališnu umjetnost (GITIS), gdje 1985. stječe diplomu koreografa, baletnog majstora i pedagoga. Kao pedagog u kijevskom Baletu odgaja brojne generacije baletnih plesača ...pročitajte cijeli tekst...
-
Iraida Lukašova, baletna pedagoginja, baletna majstorica i koreografkinja
„Gospođa Lukašova pripada u one umjetnike čiji se rad neizbrisivo utiskuje u svakog baletnog solista koji ima prilike raditi s njom, što rezultira tehnički sigurnim interpretacijama najsloženijih uloga u baletnome repertoaru.“ Iraida Lukašova kod plesača vidi individualnost i svakom plesaču daje samo njemu namijenjene korekcije ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje Pavle Pećušak na Silvu Muradori (Zagreb, 11. studenoga 1942. – Zagreb, 15. veljače 2016.)
Baletna umjetnost često nudi vrlo specifičan odnos između pedagoga i učenika u kojem se ponekad isprepliću i brišu linije između osobnog i profesionalnog. Tako se svaki baletni umjetnik ponekad u svojoj karijeri susretne s pedagogom koji će na njega ostaviti neizbrisiv trag. Silva Muradori je bila jedan od takvih pedagoga na čemu sam joj neizmjerno zahvalna ...pročitajte cijeli tekst...
-
Norman Dixon, uz premijeru Vragolaste djevojke u HNK-u u Splitu
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Mnogobrojni su baleti, opere i operete u kojima je Dixon radio koreografije. Dragocjen je to paket umjetnosti u kojem smo mogli i možemo uživati. Više od svega nameće se jedna druga dragocjenost, svjetlost njegove duše odane kazalištu i kazališnim ljudima. Norman Dixon nije nikad naučio hrvatski jezik. Loše ga govori, ali svi razumiju ono što kaže ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Marijan Jagušt (Zagreb, 18. travnja 1937 – München, 25. prosinca 2015)
Osciliranje između klasičnog ili karakternog plesača ipak je prevagnulo prema karakternom fahu. To su primijetili i operni redatelji ali i sâm je Marijan tako osjećao. Nije se volio prisjećati prošlosti. Možda je takav njegov stav pečačenja i neotvaranja pojedinih poglavlja života uzrokom da se zapitamo koliko dobro zapravo poznajemo Marijana Jagušta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Sorin David (Buzău, Rumunjska, 23. lipnja 1954. – Zagreb, 12. studenoga 2015.)
Piše: Mihaela Devald
Netko je jednom rekao kako je plesač upravo na sceni najogoljeniji te kako ste, vidjevši njegov nastup, ustvari saznali sve o njemu. Tako nam je Sorin, naizgled miran i staložen, upravo na sceni pokazivao svoju snažnu emotivnu stranu. Iznimno ozbiljno shvaćajući svaku svoju ulogu, maksimalno se davao, intenzivno proživljavajući svaki nastup ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje Maje Bezjak na baletnog partnera Damira Novaka (Zagreb, 8. svibnja 1935. – Zagreb, 2. kolovoza 2015.)
Piše: Maja Bezjak
Osjećaj Damira Novaka za os svoje parnerice, bilo da joj pomaže u vrtnji pirueta ili je u prenoskama spušta, ta neopisiva sigurnost kojom je vladao u svakom trenutku zajedničke igre, bio je njegov prirodni dar koji mu je dao naslov najboljeg partnera toga vremena, i kao takav bio je vrlo traženi gost na svim baletnim pozornicama bivše države ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Maja Pliseckaja (Moskva, 20 studenog 1925. – München, 2. svibnja 2015.)
Piše: Mihaela Devald
„U početku ne bijaše riječ, nego pokret! Bijaše ples. U to sam uvjerena!“ – poručila je Maja Pliseckaja u svojoj poruci za Dan plesa 1996. Gledajući danas snimke njezinih izvedbi koje svježe i uzbudljive postojano odoljevaju ispitu vremena, sigurna sam da za Maju kraja nema i da će i buduće generacije odrastati njezinom umjetnošću, njezinim plesom ...pročitajte cijeli tekst...
-
Nagrada za životno djelo Nenadu Lhotki i autobiografija Jill Lhotke
Ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo udruženja Dance Manitoba koja se dodjeljuje se „za neizmjeran doprinos plesnoj umjetnosti, zbog čega će naša zajednica nastaviti rasti i cvjetati“ je, postumno, Nenad Lhotka. Na samoj nagradi upisana je zahvala tom plesnom umjetniku za nadilaženje granica prosječnosti i za širenje granica izvrsnosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Edina Pličanić u povodu 20 godina umjetničkog rada
Piše: Andreja Jeličić
Edina Pličanić pokazala je kako je dovoljno velika da u ekstremnoj artificijelnosti i strogosti klasične forme pronađe onu veličanstvenu slobodu koja jedina postiže duboku komunikaciju osobnoga. Taj paradoks dostizanja najvećeg intenziteta ekspresije u stalnoj borbi s idealnom formom, potvrđivala je u svim najvažnijim ulogama klasičnog repertoara ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Milorad Mišković (26. ožujka 1928. Valjevo, Srbija – 21. lipnja 2013. Nica, Francuska)
Godine 1956. Milorad Mišković Miška osniva svoju baletnu trupu: ima nas, sve u svemu sedmero, a petero nas je iz bivše Jugoslavije! I kasnije, nakon odlaska prve ekipe trupa se redovito popunjava plesačima iz naših krajeva. I – vrlo uspješno djeluje dugi niz godina proputovavši cijeli svijet pod njegovim vodstvom ...pročitajte cijeli tekst...
-
35 godina umjetničkog rada Almire Osmanović i njezin oproštaj od splitske publike i ansambla Baleta HNK Split
Piše: Sanja Petrovski
Almira Omanović je kao ravnateljica Baleta HNK Split slijedeći vlastite afiniteta prema suvremenosti u plesnoj umjetnosti, dovela u Split sjajne i poznate suvremene koreografe, kostimografe, scenografe te se dokazala kao osoba koja zna osluškivati i voditi ansambl sukladno sa njegovim potrebama i kretanjima plesne umjetnosti u svijetu
...pročitajte cijeli tekst...
-
Roland Petit, francuski plesač, koreograf i redatelj (Villemombleu kraj Pariza, 13. siječnja 1924. – Geneva, 10. srpnja 2011.), u povodu godišnjice rođenja
Petit je dugo plesao u svojim baletima. Visok, vitak, formiran u, u to vrijeme najboljoj, školi klasične tradicije, solist baleta u dvadesetoj godini. Od Les Forains, Carmen, preko Cyrana i Quasimoda sve do Coppeliusa, Petit je sjajan u tim karakternim ulogama. Plavi anđeo jedan je od njegovih najzanimljivijih baleta zahvaljujući njemu kao tragičnom i bijednom profesoru Unrathu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Nenad Lhotka (Zagreb, 30. studenog 1922. – Winnipeg, 24. siječnja 2011.)
Nenad Lhotka je zasigurno prvi hrvatski danseur noble tj. partner glavnoj ženskoj ulozi, primabalerini, i nositelj svega dramskog i lirskog u baletu. To je doista i bio: visok, vrlo elegantan, miran, izdržljiv, dobro odgojen, i zaista vrlo muzikalan. Nisam ga nikada vidio neraspoloženog, nervoznog, uznemirenog ili ljutog. Svima nam je bio uzor
...pročitajte cijeli tekst...
-
Sjećanje: Petar Dobrijević (1927-2009)
Piše: Maja Đurinović
Petar Dobrijević, plesač, plesni pedagog i koreograf jedan je iz one sjajne generacije koja se krajem 1950-ih odvažila iskušati na pariškoj sceni. Prije dvije godine rekao da se nikada nisu udaljili duhovno od Mauricea i da nije neobično da i nakon više od pola stoljeća "slijede put osvijetljen njegovom bakljom". I sada ga je, na žalost, Maurice ponovno pozvao ...pročitajte cijeli tekst...
-
U povodu 55. godišnjice osnivanja zadarskog Baletnog studija Kuzme Beovića
Kuzma Beović (1914-1997) živio je od 1954. u Zadru. Odgojio je gradsku mladež, naučio ju bečkim manirama, društvenim plesovima i ljubavi prema umjetnosti. Silni entuzijast i impulzivni kreativac, živio je umjetnički, plesao na pozornicama Europe, bio šarmantan gospodin i vizionar, a njegovo nasljeđe osjeća se i danas. Hvala mu
...pročitajte cijeli tekst...