Iz povijesti svjetskog baleta
-
Fokin – Stravinski – Kolar – Clug
U interakcijama Fokin-Stravinski-Kolar-Clug, udaljenim malo više od stoljeća, javljaju se tenzije koje proizlaze iz različitih ideja što dominiraju suvremenim kontekstom i kontekstom koncepcije ovih baleta za Ballets Russes. Koreografi Maša Kolar i Edward Clug nadahnjuju se i inicijalno sukobljavaju sa Stravinskim, što ih potiče na traženje inovativnih rješenja ...pročitajte cijeli tekst...
-
Ballets Russes Sergeja Djagiljeva i revolucija u baletu
Piše: Andreja Jeličić
Godina 1911. bila je prekretnica za Ruske balete. Djagiljev je osnovao nezavisnu baletnu trupu i angažirao plesače koji su dotad bili zaposlenici carskih kazališta. Trupa je pridonijela širenju baletnog modernizma po svim zakutcima Europe i Sjedinjenih Država. Otkriće Igora Stravinskoga vjerojatno je najvažnija baština koju je Djagiljev ostavio svijetu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Smjelost i svježina Bronislave Nižinske
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Predstava Svadba (1923) poseban je biser je među koreografijama Bronislave Nižinske koji je preživio do danas. Razumijevajući dobro glazbeni tekst Stravinskog ona je ostvarila pokret koji je uz scenografiju i kostimografiju Natalije Gončarove bio daleko od klasičnog, i u svom avangardnom pristupu bio ravnopravan komponiranju Stravinskog
...pročitajte cijeli tekst...
-
Svjedočanstvo iz prve ruke
Piše: Maja Bezjak
Povratak s turneja koje su trajale dva do tri mjeseca u sobicu na petom katu mog hotela, osjećala sam kao povratak kući nakon dugog izbivanja. Široki francuski krevet, dio za kuhanje i za pranje te ugrađeni ormar bio je cijelo malo kućanstvo odakle sam uvečer kroz prozor preko krovova imala pogled do sjaja Arc de Triomphe de l’Étoile (Slavoluka pobjede) ...pročitajte cijeli tekst...
-
Uz 140. godišnjicu rođenja (12. veljače 1881.) i 90. godišnjicu smrti (23. siječnja 1931.)
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Skladne, nježne figure neobično lijepih stopala, krhkija nego mnoge suvremenice u doba u kojemu su se obli udovi balerina smatrali lijepima i poželjnima, Ana Pavlova upravo je fragilnošću svoje figure skrenula pozornost na sebe, postavši nadahnuće i slavnome Petipau i mladome Mihailu Fokinu. Fokin će upravo za nju i s njome stvoriti Saint-Saënsova Umirućeg labuda ...pročitajte cijeli tekst...
-
Kasijan Goleizovski, koreograf i reformator ruskog baleta
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Kasijan Goleizovski nikad nije prestao eksperimentirati, iako je kao dobar poznavatelj klasike često radio obnove klasičnih predstava. Neki od njegovih koncertnih dueta ili sola izvode se do danas. Apstraktan i zahtjevan balet pun emocija Skrabinijana, koji je neobičan spoj kratkih brojeva složenih u cjelinu i danas izvode mnoge baletne trupe
...pročitajte cijeli tekst...
-
Lev Ivanovič Ivanov (1834-1901) – koreograf prvog Orašara
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Lev Ivanov umro je 24. prosinca 1901. godine u siromaštvu ne doživjevši slavu ni osobita priznanja. Asafjev, kompozitor i povjesničar glazbe i plesa nazvao ga je „dušom ruskog baleta“ čije su zamisli i talent otvorili nova vrata toj umjetnosti koja će doživjeti slavu kroz Djagiljevljeve sezone, Fokina, Stravinskog i brojne umjetnika kojima je Ivanov bio preteča i uzor ...pročitajte cijeli tekst...
-
Agripina Vaganova (1879-1951) u povodu 140. rođendana
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Agripina Vaganova preuzela je vođenje škole koja je postala vrlo uspješna. Zahvaljujući kvaliteti a vjerojatno i ljepoti idealne učenice Marine Semjonove, komisija je odobrila rad škole, koja je od tada procvjetala i ubrzano napredovala. Vaganova i u kazalištu obnavlja mnoge klasične baletne predstave koje svojom izvedbenom virtuoznošću vraćaju publiku u gledalište ...pročitajte cijeli tekst...
-
Povodom najave gostovanja Državnoga baletnog kazališta Leonida Jakobsona u HNK-u u Zagrebu 7. i 8. lipnja 2018.
Piše: Ljiljana Gvozdenović
Zahvaljujući suradnji dvaju gradova, Sankt Peterburga i Zagreba, koja traje već pedeset godina, i naša će publika imati priliku uživati u bogatoj ostavštini Mariusa Petipaa. A uprava Baletnog kazališta Leonida Jakobsona nizom projekata posvećenih obljetnici rođenja nenadmašnog koreografa pokazuje koliko cijeni nasljeđe i razumije umjetničko djelo koje nam je Petipa ostavio ...pročitajte cijeli tekst...
-
Kako je Fokin reformirao, a Nižinski revolucionirao balet ranog 20. stoljeća u Djagiljevljevoj trupi Ballets Russes (3)
Sva akumulirana saznanja i utjecaji kojima je suvremeni gledatelj obilježen ne pomažu da stvaralaštvo Nižinskog doživljavamo poput artefakta nekog prošlog vremena. Ono i dalje pomiče granice percepcije i osupnjuje. Zanimljivo je, začudno i fantastično da i danas gledajući umjetnička djela trupe Ballets Russes gledatelj ostaje zapanjen
...pročitajte cijeli tekst...
-
Kako je Fokin reformirao, a Nižinski revolucionirao balet ranog 20. stoljeća u Djagiljevljevoj trupi Ballets Russes (2)
Prvu reformu Fokin temelji na scenskom realizmu gdje tema, sadržaj i stil koreografije odgovaraju dramskoj radnji. Uvidjevši kakav emocionalni učinak može proizvesti obična narodna pjesma na gledatelje, shvatio je u duhu Tolstoja, da živa umjetnost izravno govori emocijama i da je namijenjena širokim masama, a ne samo uskom krugu štovatelja ...pročitajte cijeli tekst...
-
Kako je Fokin reformirao, a Nižinski revolucionirao balet ranog 20. stoljeća u Djagiljevljevoj trupi Ballets Russes (1)
U povijesti dvadesetog stoljeća niti jedna baletna kompanija nije izvršila tako dubok i dalekosežan utjecaj kao trupa Ballets Russes. Poput laboratorija eksperimentirali su sadržajem, plesnim idiomom, koreografskim stilom, scenskim prostorom, glazbom, scenografijom, kostimografijom, čak i sa samom fizičkom pojavom plesača ...pročitajte cijeli tekst...