Iz povijesti hrvatskog baleta
-
Uz praizvedbu baleta Snježne kraljice Davora Bobića u HNK-u u Osijeku
Piše: Davor Schopf
Praizvedba baleta Snježna kraljica Davora Bobića u Osijeku, kao narudžba nove baletne glazbe, djeluje poput svojevrsnog čuda. Ne može se reći da u posljednjih dvadesetak godina nije bilo novih hrvatskih baleta. Pritom ne mislimo na glazbene kolaže, kompilacije i montaže raznih postojećih glazbi na temelju kojih se stvara pokret što prevladava u baletnoj praksi ...pročitajte cijeli tekst...
-
Balet u operama i dramama u HNK-a u Zagrebu zlatnih 1960-ih: Daleka prošlost ili neko novo viđenje plesne baštine
Piše: Maja Bezjak
Od domaćih opera u kojima je bilo baletnih scena, treba spomenuti Nikolu Šubića Zrinskog i Eru s onoga svijeta čije Završno kolo nije nikada sišlo sa naše pozornice i vjerojatno nema člana zagrebačkog Baleta koji nije nastupio u toj zanosnoj koreografiji kroz desetljeća njegova života. Baletno sudjelovanje u dramskom repertoaru bilo je rijetkost uz neke iznimke ...pročitajte cijeli tekst...
-
Počeci Baleta i baletne kritike u Zagrebu
Piše: Maja Đurinović
Ivana Freisinger je ušla u povijest hrvatskog baleta kao autorica plesnih brojeva na praizvedbi opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca, 4. studenog 1876. I sama je nastupila u četiri baletna umetka (Turski ples, Adagio, Arapski ples i Ples bajadera). Prve baletne kritike prilično neugodne za prve baletne nastupe u Kazalištu, a pozicija i sudbina Ivane Freisinger u Zagrebu nezahvalna ...pročitajte cijeli tekst...
-
Balet Đavo i njegov šegrt Frana Lhotke i Margarite Froman iščeznuo je s pozornice. Je li i Đavo u selu Frana Lhotke te Pije i Pine Mlakara na istom putu?
Piše: Mladen Mordej Vučković
Balet Đavo i njegov šegrt praizveden je 9. lipnja 1931. i iščeznuo nakon sedam izvedbi. Četiri godine poslije uskrsnuo je u promijenjenom obliku: djelo Frana Lhotke, Zlatka Grgoševića i Margarete Froman naslijedila je i proslavila nova verzija s libretom, koreografijom i režijom Pie i Pina Mlakara te ponešto prerađenom i novoskladanom glazbom Frana Lhotke ...pročitajte cijeli tekst...
-
Znanstveno-umjetnički skup Margarita Froman, Ususret 100. obljetnici dolaska Margarite Froman u Zagreb – Profesionalizacija i uspostava hrvatskog nacionalnog baleta, Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb
Piše: Mihaela Devald Roksandić
Prije stotinu godina, 16. siječnja 1921. u Zagreb je stigla ruska baletna umjetnica Margarita Froman. Došla je u Zagreb kako bi ovdašnjoj publici prezentirala neka od najsuvremenijih baletnih djela tog vremena, a onda je u Zagrebu ostala trideset i pet godina, nadograđujući svoju plesačku karijeru onom pedagoškom, koreografskom i redateljskom
...pročitajte cijeli tekst...
-
Đavo u selu – Odnos tradicije i suvremenosti
Piše: Mihaela Devald
U kontekstu predstave Đavo u selu možemo reći kako su na stvaranje hrvatskog nacionalnog baleta i njegovu reprezentaciju utjecali Čeh, Slovenac i Njemica. Jedan od najjasnijih parametara za utvrđivanje nacionalnog statusa Đavla nije nacionalnost autora, ali bi mogla biti pripadnost glazbe Frana Lhotke nacionalnom smjeru hrvatske glazbe
...pročitajte cijeli tekst...
-
Glazbeni predlošci Mije Čorak Slavenske – promjena paradigme glazbe za ples u prvoj polovini dvadesetog stoljeća
Inovacija korištenja apsolutne glazbe kao stimulansa pokreta trajno je nadahnjivala Miju Čorak Slavensku na pokret određen samo vlastitim ritmičkim zakonitostima i unutarnjim sadržajem same glazbe. Kroz cijelu karijeru ona ostaje vjerna koncepciji korištenja glazbe za ples začetoj u izričaju slobodnog plesa Isadore Duncan
...pročitajte cijeli tekst...
-
Mia Čorak Slavenska ili O profesiji sa stavom (2)
Piše: Mihaela Devald
I dok se nedostatak dnevnih vježbi za baletni ansambl te slaba tehnička sprema plesača (o kojima piše Mia Čorak u tekstu u Jutarnjem listu 1935.) iz današnje perspektive čine dalekima i nemogućima, neki problemi zvone, neugodno nas podsjećajući na stvarnost. Iako nas od tog teksta dijeli više od osam desetljeća, određene teme koje otvara i dalje su aktualne ...pročitajte cijeli tekst...
-
Mia Čorak Slavenska ili O profesiji sa stavom (1)
Piše: Mihaela Devald
Jedna od Mijinih najčešćih preokupacija kojom se kontinuirano bavila bilo je povezivanje klasičnog i modernog plesnog izraza. Premda školovana u klasičnoj maniri, Slavenska se još kao mlada balerina susretala i s modernom plesnom tehnikom te je vrlo rano postala svjesna načina na koji je moderna plesna tehnika može nadograditi kao umjetnicu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Godina Mije Slavenske
Piše: Maja Đurinović
Prije sto godina, 20. veljače 1916. u Brodu na Savi rođena je Mia Čorak, dvadeset godina kasnije na svjetskoj sceni proslavljena kao čudesna, jedinstvena, očaravajuća, nadahnuta i nadahnjujuća plesačica – Slavenska. Raduje što je, nakon preduge šutnje, njezino ime sve prisutnije u našem kulturnom miljeu....pročitajte cijeli tekst...