Leksikon hrvatskog baleta

  • Konjić zvan Pegaz

    Sto godina baleta Licitarsko srce (2)

    Piše: Ljiljana Gvozdenović
    Sjećanja na žalost blijede jer prošlo je od te Markovićeve verzije pedeset godina. Irena Pasarić kaže da se sa teškoćom sjeća tog perioda i svog nastupa u četvorci malih srca. Ali, kroz smijeh mi naglašava da se vrlo dobro sjeća mog Pegaza. Čini se da je taj kostim imao puno uspjeha kod svih nastupajućih. Svaki je koreograf imao svoju viziju te ljupke naivne priče ...pročitajte cijeli tekst...
  • „Ambasador našeg baleta“ ili tek uspomena

    Stota obljetnica praizvedbe baleta Licitarsko srce Krešimira Baranovića i Margarite Froman

    Piše: Maja Đurinović
    Obilježavanje stote obljetnice baleta Licitarsko srce otvara mnoge teme i podsjeća na povijesne prijepore oko tog tzv. folklornog baleta, kao manje vrijednog, zastarjelog, obilježenog povijesnim teretom idealnog rješenja za ansamble slabije baletne tehnike. Pa se već od neoklasičnih uzora, a pogotovo s razvojem i baletnih ansambala ne vidi potreba za njegovom obnovom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nesebično otvaranje puteva baletne neoklasike

    Pedesete godine prošlog stoljeća – godine promjena i napretka na zagrebačkoj baletnoj sceni (2): Octavio Cintolesi

    Piše: Maja Bezjak
    Ponio nas je neki čudesan zanos i radost otkrivanja klasičnog baleta na moderan način, koji nam je donio naš Čintek, kako smo ga zbog iskrenog veselja i druželjubivosti zvali svi u kazalištu: od portira do kulisnšibera, od električara do vatrogasaca. Jedino je naš kazališni šusteraj znatno produljio svoje radno vrijeme, zbog povećane potrošnje baletnih papučica...pročitajte cijeli tekst...
  • Riznica baletne pedagogije

    Pedesete godine prošlog stoljeća – godine promjena i napretka na zagrebačkoj baletnoj sceni (1): Milorad Jovanović

    Posao kojeg se prihvatio Jovanović bio je mukotrpan kako za ansambl tako i za pedagoga, jer je pred sobom imao plesače koji nisu od početka svog plesačkog vijeka bili postavljani po svim principima baletne pedagogije, nego su svoje tehničke manjkavosti prikrivali tancovalnošću, dok je čvrsta klasična tehnika, pogotovo na prstima u špicama ostala zapostavljena ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jela i Na Plitvička jezera, prvi hrvatski baleti

    Zagrebački balet za ere intendanta Stjepana Miletića, 1894. – 1898. (2. dio)

    Kad je Stjepan pl. Miletić odstupio, kazalište je vraćeno pod državnu upravu. Njegov i Grondonin trud bio je uništen. Miletićeva era bila je sjajno razdoblje Hrvatskoga narodnog kazališta i zagrebačke Opere, koja prvi put dobiva solidan i primjeren baletni ansambl, ustrojen po svim pravilima tadašnjih baletnih ansambala u europskim središtima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ema Grondona, prva zagrebačka Giselle

    Zagrebački balet za ere intendanta Stjepana Miletića, 1894. – 1898. (1. dio)

    Emma Grondona djelovala je u Zagrebu od veljače ili ožujka 1894. (angažirana je od 10. studenoga 1894.) do lipnja 1898. godine. Za Miletićeve ere plesala je prve solističke uloge i koreografilrala brojne balete. Gadinu dana po dolasku postala je i koreografkinja i šefica baleta Uz nju angažirano je troje solista (Louise Viscusi, Lidia Iller i Achille Viscusi) i baletni zbor od sedam članica ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad počinje hrvatski balet?

    Pet potencijalnih povijesnih početaka hrvatskog baleta

    Piše: Maja Đurinović
    Balet je od svojih prvih pojava na zagrebačkoj sceni više puta ukidan da bi se entuzijazmom i umjetničkom vizijom pojedinaca ponovno iz početka uvozio i pokretao, pa ne čudi različitost mogućih odgovora na naizgled jednostavno a zapravo vrlo složeno pitanje: kad počinje hrvatski balet? Ili: koji je prvi hrvatski balet? Ili: prvi hrvatski koreograf ...pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji